"Ukusni otrov" mononatrijum glutaminat

Mononatrijum glutaminat, također poznat kao MSG, danas se dodaje u mnoge vrste gotove hrane.

MSG još se zove “poboljšivač okusa”, a njegova namjena je da gotovim proizvodima da bolji okus.

Iako zaista poboljšava okus hrane, ova kemijska tvar razara mozak, remeti rad hormona i povezan je s cijelim nizom bolesti.


Što je MSG

 

MSG je izumio 1908. godine japanski znanstvenik Kikunae Ikeda.

Konzumirajući japansku juhu napravljenu od algi, primijetio je da ona ima poseban, ni s čime usporediv okus. Ikeda je shvatio da je za taj okus zaslužna alga kombu. Uspio je izolirati i patentirati taj okus kao monosodium glutamat.

Od tada se MSG počeo komercijalno koristiti. Danas je gotovo nemoguće pronaći gotov proizvod koji ne sadrži monosodium glutamat.

Industrijski MSG se danas dobiva hidrolizom biljnih proteina uz pomoć hidrokloridne kiseline, izravnom kemijskom sintezom iz akrilonitrila, ili bakterijskom fermentacijom.

Osim što se koristi kao prirodna aroma, alga kombu je zdrava i mnogi makrobiotičari je koriste u svojoj prehrani.

No, kemijski sintetizirani glutamat koji se koristi u gotovim jelima, nešto je sasvim drugo.
 


Kako MSG uništava Vaše zdravlje

Dr. Russel L. Blaylock, profesor neurokirurgije na Medical University of Mississippi, nedavno je objavio knjigu o poremećajima koji nastaju uslijed unosa monosodium glutamata i aspartama.

Knjiga je napisana na osnovi gotovo 500 znanstvenih radova, a mišljenje Blaylocka dijele i mnogi  drugi znanstvenici poput Adrienne Samuels, Francis J. Waickmana i John R. Haina.

U svojoj knjizi dr. Blaylock razotkriva istinu o ekscitotoksičnosti glutamata.

Ekscitotoksičnost je patološki proces u kojem se živčane stanice oštećuju i odumiru zbog pretjerane stimulacije neurotransmitterima poput glutamata, aspartama i l-cisteina.

Glutamat u našem mozgu djeluje poput neurotransmitera omogućujući prijenos informacija od jedne živčane stanice do druge. Ukoliko se u mozgu nalazi prevelika količina tih tvari, to dovodi do smrti živčanih stanica uslijed njihove pretjerane stimulacije.

Zbog toga se glutamat naziva ekscitoksinom - otrovom koji nadražuje i stimulira živčanu stanicu sve dok ona ne umre.

Sintetički glutamat, koji unosimo u organizam hranom, prelazi krvno-moždanu barijeru i počinje razarati neurone. Velika količina živčanih stanica će umrijeti prije nego što klinički simptomi oboljenja dođu do izražaja.

Neke od mnogih bolesti za koje je znanstveno dokazano da su potpomognute dugoročnim izlaganjem ekscitotoksinama su:
 

multipla skleroza

Alzheimerova bolest

hiperaktivnost kod djece

gubitak pamćenja

kronični umor

hormonalni problemi

gubitak sluha

epilepsija

Parkinsonova bolest

hipoglikemija

demencija

oštećenja i tumori na mozgu

poremećaji endokrinog sustava

pretilost

alergijske reakcije

nagle promjene krvnog tlaka

glavobolje i migrene

 

Koji proizvodi sadrže MSG

Na žalost, MSG se rutinski dodaje u fast food proizvode, gotove juhe i umake, dodatke jelima, gotove smrznute proizvode te proizvode za mršavljenje. Čak i mnogi restorani kod pripreme jela koriste monosodium glutamat.

Monosodium glutamat može se sakrivati pod sljedećim nazivima:
 

pojačivač okusa

MSG

monosodium glutamat

glutamična kiselina

autolizirani kvasac

autolizirani protein iz kvasca

ekstrakt kvasca

strukturirani protein

prirodna aroma

hidrolizirani protein

MSG je čest sastojak ne samo gotovih jela, nego i mnogih lijekova.

Čak i proizvodi za osobnu njegu poput šampona, sapuna i kozmetike mogu sadržati monosodium glutamat pod nazivom “hidrolizirani”, “proteini” i “amino-kiseline”.

Prirodna alternativa MSG-u

Hrana pripremljena kod kuće od pažljivo odabranih sastojaka najzdravija je hrana za Vas.
Ona ima pun okus jer je napravljena od svježih sastojaka i s puno pažnje i ljubavi.

Ako ipak morate povremeno kupovati gotovu hranu, pažljivo čitajte etikete i izbjegavajte štetne sastojke poput monosodium glutamata, aspartama, l-cysteina i drugih aditiva.

Mućkanje ulja u ustima - beneficije

Sanskritska riječ ayurveda prevodi se kao ''znanje o životu i dugovječnosti''.

Taj pet vijekova star, tradicionalni indijski način liječenja se puno puta dokazao u praksi i nema sumnje da je itekako vrijedan pažnje.

Ajurveda preporučuje više metoda čišćenja organizma, a jedna od njih je mućkanje ulja u ustima.

U ovoj metodi odstranjivanje otrovnih materija iz tijela, postiže se svakodnevnim mućkanjem suncokretovog ili susamovog ulja u usnoj šupljini.

Ulje nakon toga nikako ne smijte progutati, nego ga ispljunite, a zatim dobro isperite usta.

Takav postupak omogućuje organizmu da se sam izbori protiv bolesti, bez ikakvih neželjenih nuspojava uobičajnih pri korišćenju medikamenata.

Kako mućkati ulje

Uljna terapija sprovodi se isključivo hladno cijeđenim i nerafinisanim uljima.

Preporučuje se suncokretovo ili ulje od susama, ali prema brojnim iskustvima iz prakse, možete koristiti i maslinovo ili bilo koje drugo hladno cijeđeno i nerafinisano ulje.

Takođe, u cilju pojačanog djelovanja, osnovnom ulju koje ste odabrali za mućkanje, možete dodati nekoliko kapi ulja ljekovitih biljaka, zavisno od vrste oboljenja.

Dodajte ulje lavande za smirenje i opuštanje, ruzmarina za bolju cirkulaciju, kamilice protiv infekcija ili anisa za pročišćenje disajnih puteva.

Terapiju sprovodite na prazan stomak, tako što ćete uzeti u usta jednu veliku kašiku ulja i zatim ga polako mućkati i premještati po usnoj šupljini 15 do 20 minuta.

Budući da ulje tokom tog procesa usisava štetne materije i toksine, ne smijete ga progutati.

Poriv za gutanjem spriječite tako što ćete nakratko prestati da mućkate ulje i duboko udahnuti na nos, ili progutajte 'na suvo', zadržavajući sadržaj u prednjem dijelu usne šupljine.

Za vrijeme mućkanja, proizvešćete puno pljuvačke, pa će se ukupan sadržaj u usnoj šupljini povećati. Ako je preobilan, i prije isteka preporučenog vremena možete ispljunuti višak.

U svakom slučaju, ispljunite sadržaj po isteku 15 ili 20 minuta.

Šta se iječi mućkanjem

Ova metoda se u praksi pokazala djelotvornom u borbi protiv niza bolesti i tegoba, poput...
• glavobolje
• zubobolje
• hroničnog umora
• nesanice
• astme
• ekcema
• plućnih bolesti
• artritisa
• crijevnih i želudačnih oboljenja
• bolesti bubrega, jetre i srca
• hroničnih bolesti krvi
• ženskih bolesti

Između ostalog, uljna terapija izbjeljuje i učvršćuje zube, zaustavlja krvarenje iz desni i pomaže kod paradentoze.

Tajna djelotvornosti ove metode je u tome da za vrijeme mućkanja svih šest litara krvi proteče kroz pljuvačne žlezde i na takav način se organizam oslobađa štetnih materija.

Jednostavno rečeno, uz pomoć ulja, isisaćemo otrove iz organizma.

Osim u lečenju, terapiju uljem preporučljivo je koristiti i preventivno, jer jača imunitet i time u samom početku spriječava brojna oboljenja.

Mućkanje za napredne

Nakon što steknete iskustvo, vrijeme mućkanja prilagodite sebi.

Ulje ispljunite čim osjetite da se gustoća sadržaja u ustima promijenila. Ipak, postupak ne bi smio da traje manje od 10 ili 12 minuta.

Smatra se da se ulje nakon dva i po minuta veže sa pljuvačkom, nakon četiri i po minuta ulazi u krv, a nakon deset minuta izvlači štetne materije iz organizma kroz pljuvačne žljezde.

Nakon mućkanja, ispljunuto ulje mora biti bjelkasto i rijetko, a ako ostane žuto i gusto, niste ga dovoljno mućkali.

Po završetku mućkanja, usnu šupljinu isperite toplom vodom i operite zube. Ako želite, usnu šupljinu isperite slanom vodom ili čajem od pelina, kako biste uklonili neugodan ukus.

Za preventivu, ulje je dovoljno mućkati jednom na dan, najbolje ujutro, na prazan stomak.

U terapijske svrhe, postupak sprovodite triput dnevno, prije jela.

Trajanje terapije

Trajanje terapije zavisi od bolesti i opšteg stanja organizma.

Okvirno govoreći, akutne bolesti moguće je izliječiti za manje od nedelju dana, a hronične u roku od nekoliko mjeseci do godine dana.

Terapiju je nužno sprovoditi onoliko dugo koliko je potrebno da se organizam u potpunosti oporavi.

Katkad se stanje kratkoročno može i pogoršati. Može se javiti i povišena temperatura, pogotovo kod osoba koje pate od više bolesti.

Te smetnje su prolazne, pa terapiju svakako treba nastaviti do izlječenja.

Magnezijumovo ulje - kako ga napraviti

Kako napraviti „magnezijumovo ulje“ :

-prokuhajte malo vode i ostavite da se ohladi

- u drugu posudu pomiješajte soli magnezija i predhodno prokuhanu vodu i to u odnosu 3:1.

Otopina magnezija treba da bude gusta i ljepljiva, zato se i stavlja 3 supene kašike soli na jednu supenu kašiku vode. Ako ostane  koji ne rastopljeni kristalić, dodajte još malo vode dok se sve ne otopi. Ovakva otopina se preporučuje svima kojima Mg teško pada na želudac ili imaju odbojnost ka pijenju. "Ulje" možete koristiti za spravljanje obloga ili za masažu bolnih dijelova tijela. Više o Magneziju možete pročitati na

http://www.sunfood.ba/hranaizdravlje/magnezijum-hlorid-sve-%C5%A1-trebat...

Dobrobiti kurkume

Kurkuma je jedan od najmoćnijih prirodnih lijekova. Aktivni ljekoviti sastojak u kurkumi se zove kurkumin. Kurkuma se koristi u Indiji već hiljadama godina kao začin i prirodna boja. Kurkuma daje jelima lijepu žutu boju i ugodnu aromu, a osim toga služi kao prirodni antibiotik, u prevenciji raka, za čišćenje jetre i krvi, protiv artritisa i reume, zacjeljuje rane i brzo obnavlja povrijeđenu kožu.  Medicinska svojstva ovog začina postepeno su se razotkrivala tokom stoljeća. Već odavno je izvjesno da kurkuma posjeduje anti-upalna svojstva, ali nedavna istraživanja su pokazala da je kurkuma - pravo čudo prirode. Potvrđen je blagotvorni učinak kurkume kod mnogih bolesti od raka do Alzheimerove bolesti.

 

12 razloga zbog kojih vrijedi koristiti kurkumu:

 

posjeduje antibakterijska svojstva, korisna je za dezinfekciju rana i opekotina

prevencija mnogih vrsta raka

smanjuje rizik od dječje leukemije

čisti jetru na prirodan način

štiti od Alzheimerove bolesti

prirodni je lijek protiv bolova

regulira metabolizam i potpomaže u mršavljenju

ima anti-upalna svojstva

već odavno se koristi u Kini kao lijek protiv depresije

zbog svojih anti-upalnih svojstava prirodan je lijek protiv artritisa i reume

ubrzava zacjeljivanje rana i brzo obnavlja povrijeđenu kožu

potpomaže u liječenju psorijaze i drugih upalnih bolesti kože

 

 Zapravo glavni sastojak kurkume - kurkumin je osnovni borac u liječenju i prevenciji karcinoma. Najbolje djelovanje ima na rak debelog crijeva, tankog crijeva, želudca, jetre, prostate, dojke i jajnika. To djelovanje je bazirano na dva procesa koji su nužni za preživljavanje stanica raka:

 

Apoptoza- stanice raka izbjegavaju apoptozu ili samouništenje stanica, što im kurkumin ne dozvoljava. Kurkumin se ovdje ponaša kao pametni lijek djelujući razorno samo na stanice raka.

 

Angiogeneza- kurkumin spriječava stvaranje novih krvnih žilca angiogenezom prekidajući time tumorima dovod hrane (energije) tako da tumori slabe i ugibaju.

 

Znamo da nam je klasična medicina za sve upale, bolove i otekline (edemi) davala kortikosteroide (Medrol i sl.) koji su doista pomagali ali uz visoku cijenu posljedica. Kurkuma (kurkumin) rješava te poteškoće učinkovito, prirodno i bez posljedica.

 

Kurkuma ima moć oduzimanja tzv. supstance P nervnim završecima. ’Supstanca P’ je upravo prijenosnik boli. Upravo upale prethode stvaranju boli i one su uzročnici aktiviranja imunog sustava kod autoimunih bolesti (CRP), kurkuma (kurkumin) koči sintezu loših prostaglandina (PGE2) koji su medijatori boli. Kurkumin također potiče nadbubrežne žlijezde da oslobode hormon kortizon koji je zadužen u tijelu da kontrolira upalne procese i bol. Nadamo se da će kurkuma izbaciti zloglasne kortikosteroide i uspostaviti prirodnu ravnotežu u organizmu bez posljedica.

 

Kurkuma liječi slijedeće bolesti:

upalne bolesti - reumatske, reumatoidni artritis, artritis, psorijazu, ekceme, astmu, autoimune bolesti, bursitis i tenditis, čireve, čukljeve, glavobolju, bol, gljivične infekcije, jedan od najboljih je čistača jetre i mikroflore u crijevima, kamen u žući i bubrezima, snižava znatno kolesterol (moždani i srčani udar), oticanje, protiv depresije,  dobro djelovanje kod liječenja raka, kao i prevencije (rak prostate, dojke i jajnika), najbolji prirodni preparat kod raka debelog crijeva, tankog crijeva, želudca i mjehura, prirodni je lijek protiv bolova, zacijeljuje rane i djeluje na štitnjaču.

 

Prstohvat kurkume možete dodati u rižu, jela od povrća, tijesto za palačinke, juhu. Kurkuma će dati jelu lijepu zlatno-žutu boju i ugodnu aromu raznim tjesteninama.

Kako sačuvati začine

Mali trik kako da sačuvate svježinu začina. Korisitite ih kao dodatak raznim jelima. Sami možete napraviti odgovarajuću mješavinu i korisititi je po potrebi. Možete koristiti bilo koje (poželjno je nerafinisano) ulje.

Zdrava priprema povrća

Povrće spada među najzdravije namirnice. Ono je prepuno vitamina i drugih materija koje su nam potrebne. Istraživanja su pokazala da što više povrća redovno jedemo, imamo manji rizik od mnogih hroničnih bolesti, uključujući srčane bolesti, dijabetes tipa 2, kao i neke oblike raka.

Jedan od razloga zašto ljudi ne uzimaju minimum preporučenog unosa povrća, može biti činjenica da im ponekad priprema i kuhanje može djelovati komplikovano.

To ne mora da bude tačno. Predstavljamo nekoliko brzih i jednostavnih tehnika spremanja povrća.

Sotiranje povrća

Sotiranje ili dinstanje povrća predstavlja brz i jednostavan način da se povrće pripremi sa relativno malo ulja. Sotirano povrće sadrži vitamine i minerale, kao i ukus i boju.

Povrće treba isjeći na komade veličine jednog zalogaja, tako da može brzo da se pripremi, a nakon toga treba zagrijati tiganj pa zatim sipati ulje.

Povrće treba dodati kada ulje bude dobro zagrijano i ima blagi odsjaj.

Prženje povrća

Prženje povrća je veoma slično sotiranju, uz dvije bitne razlike. Ova tehnika pripremanja vrši se putem veoma visoke toplote, a hrana se konstanto miješa kako ne bi zagorila na vrelom tiganju. Važno je samo da tiganj ima dovoljno debelu donju stranu kako bi se ravnomjerno distribuirala visoka toplota.

Pomoću ove metode povrće se može najbolje spremiti sa jestivim uljem koje može da se zagreje do visoke temperature, kao što je sojino ulje. Kada se povrće priremi, po želji ga možete preliti maslinovim ili susamovim uljem.

Kuhanje povrća

Povrće možete kuhati kada želite da zadržite ukus i svježinu povrća kao što se to radi kad se priprema boranija, brokoli, krompir i drugo. Povrće treba ubaciti u šerpu sa vodom neposredno prije nego što voda proključa. Na taj način se povrće priprema na nešto nižoj temperaturi.

Dodavanje soli u ključalu vodu poboljšava ukus povrća. Ipak, ne treba pretjerivati, jer povrće ne bi trebalo da bude slano, a pored toga, višak soli povećava rizik od krvnog pritiska.

Pečenje povrća

Pečenje povrća poput krompira, špargle ili luka veoma je jednostavno. Treba poredati povrće na pleh, posuti ga sa malo biljnog ulja i staviti u rernu da se peče. Visoka temperatura pečenja pomaže da se sačuvaju vitamini i minerali, ali i ukus koji može biti izgubljen kuvanjem.

Začini kao što su lovor, bijeli luk i drugi mogu se dodati za bolji ukus.

Priprema povrća na pari

Priprema povrća na pari sa razlogom je sinonim za zdravu ishranu. Ova metoda ne zahtijeva ulje za pripremanje tako da predstavlja odličan način pripreme ako pazite na kalorije. Za pripremu povrća na pari nije potrebno potapati povrće u vodu, tako da postoje veće šanse da se zadrže vitamini i minerali. Povrće koje se najbolje sprema ovom metodom: brokoli, šargarepa, karfiol, boranija, spanać i drugo.

Aromatični začini kao što su štapići cimeta i đumbir, mogu se dodati pri spremanju kako bi se dobio pikantniji ukus povrća.

Grilovano povrće

Kada vam vrijeme omogućava, povrće možete pripremiti na roštilju. Kao i prilikom pečenja, grilovanje karamelizuje površinu povrća i daje mu hrskavu slast. Grilovanje je odličan način za pripremu kukuruza, slatke paprike, tikvica, plavog paradajza, bundeve, luka, krompira i drugog povrća.

Držite povrće mašicama iznad plamena i okrećite ga kako bi se ravnomerno ispeklo.

 

Preuzeto sa: zdravlje.krstarica.co

Magnezijum hlorid -sve što trebate znati

Text preuzet sa  Nexus-a

Magnezijum  je  čudotvoran mineral poznat po svom iscjeljujućem djelovanju na širok raspon bolesti, kao i po svojoj sposobnosti da podmladi ostarjelo tijelo. Znamo da je neophodan za mnoge enzimske reakcije, posebno u vezi s proizvodnjom ćelijske energije, za zdravlje mozga i nervnog sistema, a također i za zdrave zube i kosti. Međutim, iznenađuje da je u obliku magnezijevog klorida također impresivan borac protiv infekcija. Gornja izjava penzionisanog biohemičara i nutricioniste Waltera Lasta u kojoj je sažeo ključnu važnost magnezija za naše zdravlje nije pretjerana. Ona je dvostruko istinita zato što je unos magnezija putem hrane uveliko opao zbog upotrebe anorganskih gnojiva i prevelikog unosa kalcija, a također i zato što medicinska struka pretjerano naglašava našu potrebu za visokim unosom kalcija i uzimanjem nadopuna prehrani s kalcijem na štetu magnezija.

Kalcij i magnezij zajednički djeluju u tijelu, ali su i suprotni po svojim učincima na naš metabolizam. To je najvećim dijelom rezultat aktivnosti doštitnih (paratiroidnih) žlijezda koje nastoje održati konstantan kombinirani nivo kalcija i magnezija u našoj krvi te njihovu ravnotežu s fosforom. Ako je nivo magnezija niska, nivo kalcija mora porasti kako bi se povratila ravnoteža. Odakle dolazi taj dodatni kalcij? Iz kostiju i zuba, naravno!

To je još veći problem kada su doštitne žlijezde kronično prestimulirane, obično u kombinaciji s nedovoljno aktivnom štitnom žlijezdom. To je česta situacija kod prisutnosti kandidijaze, amalgamskih zubnih plombi i ispuna korijenskih kanala: čini se da sve to suzbija funkciju štitnjače i pretjerano stimulira doštitne žlijezde.

Što tijelo radi sa suvišnim kalcijem u krvi? Odbacuje ga u tkivo svugdje gdje postoji neka hronična upala. To vodi, na primjer, do kalcifikacije zglobova, kao kod artritisa, te do kalcifikacije jajnika i drugih žlijezda, posljedica čega je smanjena proizvodnja hormona. Kalcificirani bubrezi s vremenom dovode do potrebe za dijalizom, a kalcifilkacija u tkivu dojki, posebno u mliječnim kanalima, često se rješava nepotrebnim mastektomijama i drugim invazivnim tretmanima.

MAGNEZIJ ZA ZDRAVE KOSTI I ZUBE

Medicinski autoriteti tvrde da je visoku učestalost osteoporoze i karijesa u zemljama Zapada moguće prevenirati visokim unosom kalcija. Međutim, objavljeni dokazi otkrivaju da je istina suprotna. Stanovništvo Azije i Afrike s vrlo niskim unosom od oko 300 miligrama (mg) kalcija dnevno ima vrlo nisku učestalost osteoporoze. U Africi, Bantu žene s unosom od 200 do 350 mg kalcija dnevno imaju najnižu učestalost osteoporoze u svijetu. U zapadnim zemljama s visokim unosom mliječnih proizvoda, prosječan unos kalcija je oko 1000 mg. Što je unos kalcija veći, posebno u obliku proizvoda od kravljeg mlijeka (osim maslaca), veća je učestalost osteoporoze.

Hormoni doštitnih žlijezda održavaju razine kalcija, magnezija i fosfora u kolebljivoj ravnoteži. Ako kalcij poraste magnezij pada, i obrnuto. Uz nizak unos magnezija kalcij se crpi iz kostiju kako bi se povećale razine kalcija u tkivima, dok visok unos magnezija uzrokuje da kalcij izlazi iz tkiva i odlazi u kosti. Visok unos fosfora bez visokog unosa kalcija ili magnezija uzrokuje ispiranje kalcija iz kostiju i izbacivanje iz tijela mokraćom. Visok unos fosfora uz visok kalcij i magnezij vodi do mineralizacije kostiju.

Dr. Lewis B. Barnett, ortopedski kirurg, radio je u dva različita okruga u SAD-u s bitno različitim razinama minerala u tlu i vodi. U okrugu Dallas u Teksasu visokom koncentracijom kalcija i niskom koncentracijom magnezija u vodi za piće, osteoporoza i prijelomi kuka bili su vrlo česti, dok ih u Herefordu u Teksasu s visokim razinama magnezija i niskim razinama kalcija, gotovo uopće nije bilo. U okrugu Dallas sadržaj magnezija u kostima bio je 0,5 posto, dok je u Herefordu bio 1,76 posto. U drugoj usporedbi, sadržaj magnezija u kostima osoba s osteoporozom bio je 0,62 posto, dok je kod zdravih osoba bio 1,26 posto.(4)

Ono što vrijedi za zdrave zube vrijedi i za zdrave kosti. U jednoj novozelandskoj studiji utvrđeno je da su zubi otporni na karijes imali u prosjeku dvostruko višu količinu magnezija od zuba osjetljivih na karijes. Kao prosječna koncentracija magnezijevog fosfata u kostima navodi se 1,0 posto, u zubima oko 1,5 posto, u kljovama slonova 2,0 posto, a u zubima životinja mesojeda koje drobe kosti koncentracija je 5,0 posto. Kad se radi o snazi kostiju i zuba, kalcij zamislite kao kredu, a magnezij kao superljepilo. Magnezijevo superljepilo veže i pretvara kredu u snažne kosti i zube.(5)

Jedna pacijentica ispričala je Walteru Lastu: “Moja liječnica nazvala me u petak popodne u vezi s mojim pregledom gustoće kostiju i htjela je znati što sam radila tijekom zadnje dvije godine. Pitala sam zašto, i odgovorila je da je uspoređujući preglede iz 2005. i 2006. vidjela da mi se na pregledu iz 2008. stanje popravilo. Nije mogla vjerovati, rekavši da obično kada uđete u raspon osteoporoze više iz njega ne izađete.”(6) Ta liječnica zapravo je govorila kako zna da prihvaćena terapija visokim dozama dodataka s kalcijem ne djeluje, ali se ipak koristi. Ta pacijentica izmijenila je medicinski tretman, smanjivši kalcij i znatno povećavši unos magnezija (uz unos bora).

APSORPCIJA I DOZIRANJE MAGNEZIJA

Rješenje za taj problem je snižavanje razina kalcija u krvi održavanjem visokog unosa magnezija. Međutim, svaki višak magnezija brzo se izgubi s mokraćom. Zbog toga, kako bismo zadržali kalcij u kostima i zubima umjesto oko zglobova i u mekim tkivima, potreban nam je konstantan unos magnezija.

Magnezij u našoj prehrani tradicionalno dolazi u ionskom obliku i u želucu se pretvara u magnezijev klorid ili se veže za bjelančevine – posebno klorofil – i zatim razgrađuje i apsorbira kao magnezijev klorid ili kelatirani magnezij.

Zato kod nadopune prehrane možemo izravno koristiti magnezijev klorid umjesto magnezijevog oksida ili hidroksida i drugih oblika koji zahtijevaju dodatnu klorovodičnu kiselinu. Magnezijev klorid ima još jednu prednost: pruža ione magnezija i klora koji su potrebi za stimulaciju aktivnosti probavnih enzima i proizvodnju klorovodične kiseline u želucu. Magnezijev sulfat, također poznat kao epsomska sol, slabo se apsorbira i zato privlači vodu u debelo crijevo i djeluje kao laksativ.

Ako se voće i povrće uzgaja na mineralima bogatom tlu, tada te namirnice imaju visok sadržaj minerala, uključujući magnezij. Kako biljka raste, pretvara anorganske minerale u organske i veže ih za kiseline kao što je limunska kiselina. U tom se obliku lako apsorbiraju. Iako većina oblika magnezija ima dobru biološku iskoristivost, kelati s aminokiselinama i magnezij vezan za voćne kiseline također imaju blagotvoran alkalizirajući učinak na tijelo.

Postotak apsorpcije magnezija varira i u obrnutom je odnosu s količinom unesenog magnezija. Magnezij se u tijelu apsorbira prvenstveno u tankom crijevu. Kad se konzumira preporučena dnevna doza (RDI) magnezija, što je u prosjeku između 360 i 410 mg dnevno, apsorbiramo približno 50% magnezija, ali kad se unose količine manje od optimalnih možemo apsorbirati čak 75 posto. Apsorpcija rapidno opada kad se odjednom unese više od 200 mg, pa je važno uzimati magnezij podijeljen u više doza tijekom dana.

Magnezijev klorid može se dodavati u hranu i piće, poput soka, uglavnom kako bi se prikrio gorko-slan okus. Ja ga osobno miješam sa sokom, četvrtinu čajne žličice odjednom, i prija mi. Ipak, to je pitanje osobnog ukusa. Možete početi s par kapi u vašem jelu ili piću i polako povećavati dozu do pola čajne žličice dvaput dnevno – što predstavlja 600 mg magnezijevog klorida dnevno. Kad su prisutni faktori poput stresa, visoke životne dobi, kardiovaskularnih problema i znakova kalcifikacije, mnogi zdravstveni radnici savjetuju doze do 1000 mg dnevno. Apsorpcija magnezija u crijevu opada sa starenjem i prisutnošću gastrointestinalnih poremećaja, a posebno kod disbioze uzrokovane antibioticima i drugim farmaceutskim lijekovima. Velik gubitak magnezija mokraćom također može biti nuspojava nekih farmaceutskih sredstava.(7)

Jedna studija objavljena 2005. pokazala je da preko dvije trećine Amerikanaca ne konzumira čak ni najnižu preporučenu razinu magnezija, a 19 posto unosi manje od polovice toga.(8) Da bi se popravio međustanični status magnezija može biti potrebno uzimati oralne dodatke s magnezijem do tri mjeseca ili duže, a prema dr. Normu Shealyu, može biti potrebna i jedna godina.(9)

“MAGNEZIJEVO ULJE” U TRANSDERMALNOJ TERAPIJI

Svi ti problemi čine privlačnijom transdermalnu (apsorbiranje kroz kožu) upotrebu magnezijevog klorida, kako bi se zaobišao probavni sustav i potreba za klorovodičnom kiselinom i pravilnim radom probavnog trakta.

Magnezijev klorid sastoji se od 11,8 posto magnezija vezanog za 88,2 posto klorida. Dobiva se isparavanjem slanih voda, uglavnom morske vode (a također i iz Mrtvog mora). Nakon odvajanja natrijevog klorida preostaje gorki talog koji se sastoji uglavnom od magnezijevog klorida i magnezijevog sulfata.(10) Magnezijev klorid mnogo je manje gorak od magnezijevog sulfata.

U suhom obliku magnezijev klorid obično se prodaje u obliku bijelih higroskopnih (privlače vodu) ljuskica, hidriran sa šest molekula vode (heksahidrat) po svakoj jedinici magnezija zajedno s dva kloridna iona (MgCl2). Taj afinitet prema vodi znači da se magnezijev klorid može koristiti kao proizvod zvan “magnezijevo ulje”, koje se može koristiti na koži za transdermalnu terapiju magnezijem. Ono nije ulje u pravom smislu riječi, ali podsjeća na ulje kad se utrljava u kožu.

Uz šalicu čaja od limunske trave s Walterom Lastom, prvi sam put čula da se magnezijev klorid koristi u obliku magnezijevog ulja i da je to detaljno opisano u knjizi “Transdermalna terapija magnezijem” Marka Sircusa. Kao ljekovito sredstvo siguran je za vanjsku i unutarnju upotrebu. Sircus piše: “Otopina magnezijevog klorida ne samo što je bezopasna za tkivo, nego je također izvrsno djelovala na leukocitozu; zato je savršena za vanjsko tretiranje rana.”(11)

Pomlađivanje većim unosom magnezija spor je proces, posebno zato što je količina magnezija koju možemo unijeti, ograničena laksativnim učinkom i potrebom da ga se drži u razumnoj ravnoteži s unosom kalcija i fosfora. Drugi je problem to što zgrčeni mišići imaju slabu cirkulaciju krvi i limfe, što unesenom magneziju otežava otapanje i ispiranje tkiva i kalcificiranih zglobova. Ti problemi mogu zahtijevati upotrebu magnezijevog ulja.

Proces pomlađivanja možemo uvelike ubrzati ako povećamo cirkulaciju kroz stalno zgrčene mišiće korištenjem magnezijevog ulja uz dubinsku masažu tkiva ili jednostavno često trljanje, ili korištenjem u vrućim oblozima. Međutim, moramo biti oprezni s osjetljivom kožom, jer magnezijevo ulje može neko vrijeme izazivati osjećaj žarenja. U tom slučaju najbolje je razrijediti ga do prihvatljive razine. Ako se utrljava u prilično razrijeđenom stanju, može se postupno upiti u kožu, ali u koncentriranom obliku jednostavno ostane ljepljiv i potrebno ga je isprati vodom nakon nekog vremena. Međutim, kod mnogih stanja kao što je artritis i drugih oblika ukočenosti i bolova, dobro je primijeniti ga na zahvaćeno područje i pokriti starim krpama preko noći.

ANTIMIKROBNO DJELOVANJE MAGNEZIJA

Magnezijev klorid također je izvrstan za borbu protiv infekcija, što se ne može reći ni za jednu drugu kombinaciju magnezija.

Prvi istaknuti istraživač koji je proučio i promicao antibiotske učinke magnezija bio je francuski kirurg, prof. Pierre Delbet, dr. med.(12) Godine 1915. tražio je rješenje za čišćenje rana kod vojnika jer je utvrdio da antiseptici koji se tradicionalno koriste zapravo oštećuju tkiva i potiču infekcije umjesto da ih sprečavaju. U svim njegovim ispitivanjima otopina magnezijevog klorida bila je daleko najbolja. Otkrio je da je ona ne samo neškodljiva za tkiva, nego da također uvelike pojačava aktivnost leukocita i fagocitozu, uništavanje patogenih mikroba.

Profesor Delbet kasnije je izveo eksperimente s unutarnjom primjenom magnezijevog klorida i utvrdio, da je on snažan stimulator imunološkog sustava. U njegovim eksperimentima fagocitoza se povećala do 333 posto. To znači da je nakon unosa magnezijevog klorida isti broj bijelih krvnih stanica uništavao do tri puta više mikroba nego ranije.

S vremenom je profesor Delbet otkrio da je magnezijev klorid blagotvoran kod širokog raspona bolesti. To uključuje bolesti probavnog trakta kao što su kolitis i problemi sa žučnom vrećicom, Parkinsonovu bolest, drhtavicu i grčeve u mišićima, akne, ekceme, psorijazu, bradavice i svrbljivu kožu, impotenciju, hipertrofiju prostate, probleme s mozgom i cirkulacijom, astmu, peludnu groznicu, urtikariju i anafilaktičke reakcije. Kosa i nokti postali su jači i zdraviji, a pacijenti su imali više energije.

Profesor Delbet također je otkrio da magnezijev klorid ima vrlo dobar preventivan učinak protiv raka i liječi prekancerozna stanja kao što su leukoplakija, hiperkeratoza i kronični mastitis. Epidemiološke studije potvrdile su da regije s tlom bogatim magnezijem imaju manju učestalost raka od onih s niskim razinama magnezija.

Profesor Delbet rutinski je davao otopinu magnezijevog klorida svojim pacijentima s infekcijama i nekoliko dana prije bilo kojeg planiranog kirurškog zahvata, i ostao iznenađen time što su mnogi od tih pacijenata osjećali euforiju i navale energije. Magnezijev klorid navodno ima specifično djelovanje na virus tetanusa i njegove učinke na tijelo. Čini se da čak štiti od ugriza zmija. Zamorci nisu umrli nakon inače smrtonosnih injekcija zmijskog otrova, a kunić je preživio ugriz zmije otrovnice kad mu je dana otopina magnezijevog klorida.

Još jedan francuski liječnik, dr. A. Neveu,(13) izliječio je u dva dana nekoliko pacijenata oboljelih od difterije upravo magnezijevim kloridom. Također je objavio 15 slučajeva poliomijelitisa koji su bili izliječeni za nekoliko dana ako je tretman započet odmah ili za nekoliko mjeseci ako je paraliza već bila uznapredovala. Dr. Neveu utvrdio je da je magnezijev klorid djelotvoran protiv astme, bronhitisa, upale pluća, emfizema, upale grla, tonzilitisa, promuklosti, prehlade, gripe, hripavca, ospica, rubeole, zaušnjaka, šarlaha, trovanja, gastroenteritisa, gnojnih čireva, apscesa, zanoktica, inficiranih rana i osteomijelitisa.

U novije vrijeme dr. med. Raul Vergini i drugi potvrdili su te ranije rezultate i dodali druge bolesti i stanja popisu uspješnih primjena magnezijevog klorida: akutni napad astme, šok, tetanus, herpes zoster, akutni i kronični konjunktivitis, optički neuritis, reumatske bolesti, mnoge alergijske bolesti i sindrom kroničnog umora. Također su utvrdili da ima blagotvorno djelovanje u terapiji protiv raka. U svim tim slučajevima, magnezijev klorid dao je daleko bolje rezultate od drugih spojeva magnezija.(14)

MAGNEZIJ ZA ŽIVCE

Magnezij ima smirujući utjecaj na živčani sustav, pa se često koristi za poticanje dobrog sna. Također se može koristiti za smirivanje iritiranih i previše podraženih živaca. To je posebno korisno kod epileptičkih napada, konvulzija kod trudnica i “drhtavice” kod alkoholičara. Razine magnezija općenito su niske kod alkoholičara, što doprinosi ili izaziva mnoge od njihovih zdravstvenih problema. Ako su razine magnezija niske, živci gube kontrolu nad mišićnom aktivnosti, disanjem i mentalnim procesima. Živčani umor, tikovi i trzanje, tremor, razdražljivost, preosjetljivost, grčevi u mišićima, nemir, tjeskoba, konfuzija, dezorijentacija i nepravilan rad srca reagiraju na povećan unos magnezija. Česta pojava kod nedostatka magnezija je oštra reakcija mišića na neočekivanu buku. Na tržištu postoje “pilule za pamćenje” koje se sastoje pretežno od magnezija.(15)

Kod nedostatka magnezija san je nemiran, napet i isprekidan čestim buđenjima. Međutim, nisu svi oblici magnezija jednako djelotvorni. U studiji na preko 200 pacijenata, dr. W. Davis koristio je magnezijev klorid kao potencijalno sredstvo za borbu protiv nesanice. Istraživač je izvijestio da se san javljao brzo i nije bio isprekidan, te da je umor nakon buđenja nestao kod 99% pacijenata. Pored toga, smanjile su se tjeskoba i napetost tijekom dana.(16)

Mnogi simptomi Parkinsonove bolesti mogu se prevladati visokim dozama magnezija; drhtavica se može prevenirati, a ukočenost ublažiti. Kod preeklampsije, trudnice mogu dobiti konvulzije, mučninu, vrtoglavicu i glavobolje; u bolnicama ta se stanja tretiraju infuzijama magnezija. Zbog njegovog snažnog opuštajučeg učinka magnezij nije samo dobar za san, nego je od koristi i kod liječenja glavobolja i migrena. Čak je i broj samoubojstava povezan s nedostatkom magnezija: što je u određenom području manji sadržaj magnezija u tlu i vodi, veća je stopa samoubojstava.(17)

Za epilepsiju su tipične abnormalno niske razine magnezija u krvi, spinalnoj tekućini i mozgu, što uzrokuje preveliku podražljivost u nekim regijama mozga. Mnogo je izvještaja o slučajevima epilepsije kod kojih se ona znatno poboljšala ili potpuno povukla kod uzimanja dodatnog magnezija. U pokusu s 30 epileptičara, 450 mg dodatnog magnezija dnevno uspješno je kontroliralo njihove napadaje. U drugoj studiji je utvrđeno da što je razina magnezija u krvi bila niža, epilepsija je bila teža.

Magnezij najbolje djeluje u kombinaciji s vitaminom B6 i cinkom. U dovoljnim koncentracijama, magnezij inhibira konvulzije ograničujući ili usporavajući širenje električnih podražaja iz izolirane skupine moždanih stanica na ostatak mozga. Čak se i početno pražnjenje živčanih stanica koje pokreće epileptički napadaj magnezijem može suzbiti.(18)

MAGNEZIJ ZA POMLAĐIVANJE

Kalcij i magnezij imaju suprotno djelovanje na strukturu našeg tijela. Općenito uzevši, što je struktura našeg tijela mekša, to nam je potrebniji kalcij; što je krutija i nefleksibilnija, treba nam manje kalcija i više magnezija. Magnezij može liječiti degenerativne kalcifikacije naše tjelesne strukture povezane sa starenjem i, uz to, pomoći nam da se pomladimo. Walter Last magnezij zove “mineral za pomlađivanje”.

Mlade žene, djeca i, iznad svega, bebe imaju mekane tjelesne strukture i glatku kožu, s niskim razinama kalcija i visokim razinama magnezija u njihovim organima i mekim tkivima. Njima je općenito potreban visok unos kalcija. To je biokemija mladosti. Kako starimo, postajemo sve manje i manje fleksibilni, što je najizraženije kod starih muškaraca i žena u postmenopauzi.

Arterije otvrdnjavaju i uzrokuju aterosklerozu; koštani sustav kalcificira i uzrokuje krutost, uz okoštavanje kralježnice i zglobova; bubrezi i drugi organi i žlijezde sve se više kalcificiraju i otvrdnjavaju, uz stvaranje kamenaca; kalcifikacija u očima uzrokuje katarakte; pa čak i koža postaje tvrđa, gruba naborana. Na taj način, kalcij je u istom timu s kisikom i slobodnim radikalima, dok magnezij radi zajedno s vodikom i antioksidantima na održanju tjelesne strukture mekanom.

Iako je povećan unos magnezija koristan za većinu ljudi, osobe s niskim krvnim tlakom obično trebaju više kalcija. Normalan krvni tlak je oko 120/80; što je on niži, dnevni unos kalcija trebao bi biti viši. Dok oni s visokim krvnim tlakom mogu imati koristi od unosa do dvostruko veće količine magnezija u odnosu na kalcij, oni s niskim krvnim tlakom mogu uzimati dvostruko više kalcija nego magnezija, ali oba minerala u relativno visokim količinama. Osobe s niskim krvnim tlakom i one sa sklonosti prema upalama također mogu smanjiti svoj unos fosfora.

Jedan ginekolog izvijestio je da su jajnici među prvim organima koji počnu kalcificirati, što vodi do predmenstrualne napetosti. Kad je svojim pacijenticama davao visoke doze magnezija, njihov PMS nestao je i one su se osjećale i izgledale mnogo mlađe. Većina tih žena rekla je da su izgubile na težini, imale više energije, osjećale se manje depresivno i opet uživale u seksu mnogo više nego ranije. Kod muškaraca magnezij je jednako blagotvoran za probleme povezane s povećanom prostatom. Simptomi se obično poprave nakon razdoblja uzimanja dodatnog magnezijevog klorida.(19)

DRUGE KORISTI PO ZDRAVLJE

Vidimo koliko je magnezij neophodan za normalan rad kardiovaskularnog i živčanog sustava, kao i u preko 300 enzimskih reakcija i proizvodnji energije. Prema Marku Sircusu: “Magnezij je najvažniji mineral za održavanje pravilne električne ravnoteže i neometan metabolizam stanica. Magnezij je drugi najzastupljeniji kation (pozitivno nabijen ion) u tijelu. On je transmembranski i unutarstanični modulator stanične električne aktivnosti. Zbog toga njegov nedostatak u tijelu nije ništa manje nego katastrofalan po život stanice. Ipak, ta činjenica nije opće poznata.”(20)

A ne počinju li zdravlje i bolest na razini stanice?

Sircus također kaže: “Bez magnezija nema energije, nema kretanja, nema života.”(21)

U praksi često koristim softverski priručnik pod nazivom Hyperhealth (najbolja baza podataka za prirodnu medicinu na temelju objavljenih znanstvenih istraživanja; pogledati http://www.hyperhealth.com). U njemu se navode zdravstvene koristi od magnezija za različite tjelesne sustave, uključujući kardiovaskularni i živčani sustav (kao što je već rečeno), te probavni, dišni, sustav za izlučivanje, limfni, imunološki, mišićno-koštani i reproduktivni sustav, kao i za proizvodnju energije. Spominje se pozitivan utjecaj magnezija na metabolizam, kao u kontroli težine, šećera i kolesterola u krvi i navodi da je magnezij potreban za metabolizam bjelančevina, škroba i masti, kao i za funkciju jetre, štitne žlijezde
i doštitnih žlijezda. Navode se i koristi za sluh, vid i zdravlje usne šupljine.

Patologije povezene s nedostatkom magnezija su zapanjujuće: hipertenzija i druge kardiovaskularne bolesti, oštećenja bubrega i jetre, migrene, multipla skleroza, glaukom, Alzheimerova bolest, česte bakterijske infekcije, gljivične infekcije, predmenstrualni sindrom (PMS), nedostatak kalcija i kalija, dijabetes, grčevi, slabost u mišićima, impotencija, agresivnost, fibromi, gubitak sluha i akumulacija željeza.(22)

Povećan unos magnezija pomaže u prevenciji ili otapanju bubrežnih i žučnih kamenaca.(23) Aktivacija probavnih enzima stvaranja žuči, kao i poboljšanje zdravlja crijevne flore faktori su koji magnezijev
klorid čine korisnim za normalizaciju probavnih procesa i smanjenje probavnih neugodnosti, nadimanja i smrada stolice. On zapravo smanjuje sve neugodne tjelesne mirise, uključujući smrad pazuha i nogu. To objašnjava zašto je klorofil općenito vrlo djelotvoran za smanjenje tjelesnih mirisa, budući da sadrži mnogo magnezija.

Voljela bih podijeliti neka od vlastitih kliničkih iskustava s magnezijevim uljem. Tretirala sam pacijenticu dijetom i dodacima prehrani dok je ona smanjivala svoj unos lijekova protiv depresije. Stanje
joj se popravljalo, ali je i dalje imala velik problem s nesanicom. Rezultat vježbi opuštanja i pranja stopala u kupki s dodanim magnezijevim uljem bio je daje zaspala još s nogama u kupki!

Druga pacijentica, nakon što je po prvi put upotrijebila magnezijevo ulje, prespavala je cijelu noć i probudila se bez grčeva u nogama. Također je oralno uzimala magnezijev klorid (budući da je gorko-slanog okusa, najbolje ga je uzimati pomiješanog sa sokom).

Dvoje mojih prijatelja nakon što su nekoliko puta namakali stopala osjetilo je blagi metalni okus u grlu. To se može interpretirati kao znak apsorpcije magnezija u sustav. Jedna druga osoba rekla mi je da sanja mnogo više nego inače i da se budi osjećajući se osvježeno nakon upotrebe magnezijevog ulja. Jedan moj kolega primjenom magnezijevog ulja smanjio je oštećenje kože nastalo izlaganjem suncu. Preporučio ga je svojim klijentima i mnogi su imali slične priče u vezi s pjegama od sunca.

I koja riječ upozorenja… Uzimanje dodatnog magnezija trebalo bi izbjegavati imate li ozbiljne probleme s bubrezima (npr. ako ste na dijalizi s ozbiljnom bubrežnom insuficijencijom), kao i kod mijastenije gravis. Provjerite svoje stanje kod liječnika. Budite oprezni kod ozbiljne slabosti nadbubrežnih žlijezda ili niskog krvnog tlaka. Previše magnezija može uzrokovati slabost mišića; ako se to dogodi, privremeno uzimajte više kalcija.

PRIPREMA MAGNEZIJ KLORIDA:

Zakuhaš jednu litru vode i ostaviš da se ohladi. U bocu ili drugu staklenu posudu staviš 33 grama magnezij klorida ( kupi u ljekarni) i zatim uliješ prokuhanu ali ohlađenu (1l) vodu. Dobro zatvori i potresi bocu. Na taj način, uvijek održavaj. Nema potrebe da ju se stavi u frižider.

Dnevna doza: veličina male šalice za kavu, a sve ovisno o problemu bolesti i starosti osobe.

1. Magnezij klorid ponovo uspostavlj mineralnu ravnotežu kod artroze, potičuči funkcije organa, kao što su bubrezi da luče "acidum uricum" - (mokraćna kiselina).
2. Regulira rad živaca-mišića i sudjeluje u prijenosu impulsa u živcima.
3. Mag.Kl. je glavni faktor psihofizičke energije i drži ravnotežu u mehanizmu djelovanja i opuštanja mišića, sprečava zamor mišića i njihovo grčenje, jača mišiće, te je preporučljivo za svakog sportaša.
4. Magnezij klorid je potreban za pravilan rad i funkcioniranje srca, ima važnu ulogu u mnogim biološkim procesima.
5. Poboljšava probavu i daje enrgiju, dobar je antidepresiv, i odlično sredstvo protiv stresa.
6. Igra najvažniju ulogu u reguliranju tjelesne temperature.
7. Koristan je za prevenciju visokog holesterola.
8. Regulira funkciju crijeva.
9. IMA značajnu ulogu u formiranju kostiju,te
10. Čak i u metabolizmu ugljikohidrata i proteina .
11. To je korisno za probleme iritiranih živaca-mišića kao npr.kod tetanusa , epilepsije,itd..
12. Smanjuje količinu masti u krvi, djeluje protiv arterioskleroze, čisti krv, oživljuje
moždane ćelije, daje i održava vitalnost-mladost do duboke starosti.
13. Nakon četrdeset godina organizam čovjeka dobiva sve manje i manje magnezija u hrani što je uzrok starosti i bolesti. Stoga, magnezij treba uzimati u skladu s dobi.
14.  Riješava  probleme prostate i hemoroida.
15. Spriječava gripu.
16. Produžuje mladost-vitalnost.
17. Spriječava pretilost.
18. Spriječava rak.
19. Spriječava arteriosklerozu.
20. Izvrstan laksativ.
21. Regulira probavu.
22. Smanjuje probleme bronhitisa.
23. Sprječava ozebline.
24. Djeluje protiv zadaha.

STAROSNA DOB-UZIMATI:

Od 10 do 50 godina: pola male kafene šalice
Od 51 do 70 godina: Jednu kafenu šalicu ujutro
Od 71 i dalje: Jednu kafenu šalicu ujutro i jednu navečer.

Ljudi koji žive u gradu i hrane se siromašno zbog rafiniranog jela trebaju uzeti malo više magnezija. Za ljude koji žive na zemlji, doza može biti manja. Zasigurno je da osoba koja uzima magnezij, neće riješiti sve probleme svoje bolesti, ali će bolest biti u lakšem obliku, i vitalnost obnovljena.

Uzimanje magnezija ne izaziva ovisnost, to nije kemijski proizvod,već je prirodna tvar- bezopasnosti i može se uzimati istodobno s drugim lijekovima.

KADA SE UZIMA MAGNEZIJ KLORID:

-Kralješnica: ishijas ili križa s dekalcifikacijom. Uzmite jednu dozu u jutro,drugu popodne i treću navečer. Kad je problem jednom rješen, uzimajte dalje da se bolest ne vrati, ali je potrebno uzimati u manjoj mjeri, jedna doza ili dvije na dan, ovisno o starosnoj dobi.
-Artroza: mokraćna kiselina se taloži u zglobovima, posebno u prstima koji otiču. To se događa zato jer bubrezima nedostaje magnezija. Budite oprezni, jer možete oštetiti bubrege.pa uzmite jednu dozu ujutro i ako u roku od 20 dana nema poboljšanja, nastavlja se s jednom dozom ujutro i drugom navečer.

Kod ozdravljenja se  samo nastavi sa preventivnom mjerom ali prema starosnoj dobi.

-Prostata: prema usmenoj predaji: jedan stariji čovjek više nije mogao ići mokriti, savjetovali su mu prije operacije da uzme tri doze magnezija i stanje se poboljšalo.Nakon tjedan dana i bio je izliječen, bez operacije. U slučaju, kada prostata postane ponovo normalna,treba uzimati jednu dozu ujutro i dvije poslijepodne i dvije navečeri. Kada je situacija poboljša, nastaviti s minimalnom dozom za propisanu dob.
-Problemi starosti: nesavitljivost tjela, ukočenost, tremor, krute arterije s naslagom kolesterola na unutarnjoj stjenki, nedostatak aktivnosti mozga. Uzeti jednu dozu ujutro, popodne i treću u večernjim satima. Nakon poboljšanja, uzeti minimalnu dozu za prevenciju, prema dobi.
-Rak: Svatko ga može dobiti i razboljeti se. Rak je rezultat poslijedice oštečenih stanica koje su oštećene zbog prisutnosti štetnih tvari. Te bolesne stanice se ne miješaju-povezuju s zdravim stanicama i nisu štetne, sve dok se njihov broj znatno ne poveća. To se lako može spriječiti putem magnezij klorida i s pomoću zdravih stanica.

Kod sporog širenja raka nije prisutna bol,sve dok ne nastupe progresivni oblici. U tom slučaju, pojavljuju se razni virusi koji napadaju zdrave stanice i uzrokuju širenje bolesti. U slučaju da se bolest već raširila, magnezij klorid može spriječiti širenje , ali ne i izliječiti, i ako su poznati i takvi slučajevi.

Postoje znakovi,koji pokazuju, da je sklonost oboljenju od raka nasljedna. Megnezijev klorid je preventivno sredstvo za rak dojke i da u tom primjeru oboljenja ne degenerira i prouzroči zrakaste forme(oblike)(?).

Trebamo paziti da ne jedemo hranu koja prouzrokuje rak. Magnezij klorid kao lijek, je dovoljan da tijelo(organizam) ima uravnotežene mineralne soli, pa je tako zaštićeno od bilo kakve bolesti.

U svakom slučaju, preporuča se kad se situacija poboljša, smanjenje doze magnezij klorida na najmanju moguću mjeru i to preventivno prema starosnoj dobi. Također je poželjno prestati uzimati mg.kl.od 2 do 4 mjeseca, a zatim nastaviti ponovno 4 do 6 mjeseci s minimalnom dozom, pa prestati, itd..

Nedostatak magnezija u ljudskom tijelu, prouzrokuje između ostalog: opću slabost, degenerativne bolesti poput raka, tuberkuloze, diabetesa, poremećaj živaca a i koštane probleme.

 


 

VAŽNA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogući načini liječenja namijenjeni su isključivo informiranju i zdravstvenom prosvjećivanju opće populacije, te nipošto ne zamjenjuju liječničku dijagnozu ili liječenje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem liječniku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stručnih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave liječenjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg liječenja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!

Hranom protiv depresije

Depresija

Nije prolazni osjećaj neraspoloženja, već bolest koja značajno uzdrma svakodnevnicu.
Kažu da nastaje kao posljedica narušenih ćelija u mozgu, a na njen nastanak ima veliki utjecaj i naslijeđe, dešavanja u prošlosti  i u okolini, način života, pa čak i prehrana. Svi oni koji zbog nekog događaja ili situacije "padnu u depresiju" mogu najčešće sopstvenim snagama da se "vrate" u normalnu svakodnevnicu, i to poslije kraćeg vremena. I oni koji boluju od stalne ali "umjerene" depresije mogu, pored pomoći ljekara i načinom života i ishrane popraviti svoje zdravstveno stanje i osjećati se mnogo bolje. Bez obzira na uzroke depresije, ukoliko se preduzmu određene aktivnosti, tegobe se mogu znatno ublažiti.

Većina liječnika pacijentima koji pate od depresije propisuje antidepresive. Međutim, depresija se može liječiti pravilnom ishranom i zdravim stilom života.

Šta  „tjera“ depresiju

Depresija bježi od Omege-3 masne kiseline. Masne kiseline Omega-3 imaju niz korisnih osobina, a jačanje funkcija centalnog nervnog sistema jedna je od njih. Ovaj spoj možete naći u velikoj količini u sjemnkama lana.  Od vitamina, uvjerljivo su najvažniji oni iz B kompleksa, a među njima B6 (piridoksin-pivski kvasac, soja, pšeničen mekinje,pšenične klice, jaja, kikiriki), B9 (folacin - tamno zeleno povrće, mrkva, crno brašno, kajsija, tikva) i B12 (kobalamin - jaja, mlijeko, sir).

Minerali za koje postoje naznake da imaju antidepresivna svojstva su magnezij (smokve, orasi, kikiriki, koštunjavo voće), cink (pivski kvasac, tikva, pšenične klice), kalij (citrusi, paradajz, nana, suncokret, banane, krompir) i selen (pšenične klice, crni luk, paradajz, prokelj.).

Od ostalih namirnica, ljudi skloni depresiji trebaju jesti one koje su bogate triptofanom i tirozinom te složene ugljikohidrate. Triptofan, koji tijelo prerađuje u serotonin, nalazimo u jajima, soji, mahunarkama. Tirozin, gradivni materijal za noradrenalin, najprisutniji je u jajima i mliječnim proizvodima. Hrana bogata složenim ugljikohidratima je prije svih kukuruz, ječam, zob, smeđa riža, krompir, pahuljice od integralnog brašna, muesli, grah, grašak, mahune i sušeno voće.

Voće

Ananas liječnici ponekad preporučuju kao pomoć pri liječenju centalnog nervnog sistema. Banane stimulišu proizvodnju serotonina, koji poboljšava raspoloženje i vrlo je važan za normalno funkcionisanje centalnog nervnog sistema.

Povrće 

Povrće i leguminoze (grah, grašak, mahune i leća) pozitivno utiču na rad mozga. Zeleno lisnato povrće glavni je izvor folne kiseline, čiji nedostatak izaziva depresiju, zaboravnost, te pad serotonina u mozgu, što rezultira lošim raspoloženjem. 

Bijeli luk- otklanja umor, tjeskobu i razdražljivost te potiče osjećaj dobrog raspoloženja.

Žitarice - cjelovite žitarice, mekinje i zobena kaša, sadrže magnezij i tiamin, koji udruženim snagama popravljaju raspoloženje. Sjemenke suncokreta sadrže mikroelemente, koji regulišu rad nervnog sistema.

Također, treba se baviti nekom fizičkom aktivnosti. Časovi joge, pilatesa, trčanje ili bilo koja druga aktivnost instantno popravlja raspoloženje. Izbjegavati alkohol, cigarete, slatkiše, masne obroke, previše kafa. Provoditi što više vremena napolju na dnevnom svjetlu i u šetnji i družiti se. ;)

Dosadili su vam bezlični začini iz kesice ? Zasadite sopstvene.

Još uvijek je prerano za sjetvu biljaka na otvorenom, ali  je savršeno vrijeme za sjetvu u zatvorenom prostoru. Posađene biljke možete  koristiti za poboljšanje kvalitete vazduha u zatvorenom prostoru, za uzgoj sadnica za bašte sljedeće sezone, ili čak proizvodnju začina  za kuhinju što toplo preporučujemo. Sa najmanje troškova i samo malo truda, možete da kreirate oazu boja osvežavajućeg  zelenila u zimsko-sumornoj  kući.

Začini  su neke od najlakših biljaka za njegovanje  i održavanje  u zatvorenom prostoru. Možete da koristite svježe uzgojene biljke  za pravljenje eteričnih ulja i homeopatskih lekova, ili estetike radi. Još jedna korist od rastućeg bilja u zatvorenom prostoru je da možete da ih održavate tokom cijele godine. Možete da koristite male lonce za svaku pojedinačnu biljku  koju želite da uzgojite.

 Ako vam je prozor okrenut ka istoku ili jugu, možete lako uzgojiti svoje začine u zatvorenom prostoru. Neke biljke, kao što su mirođija ili drugi začini,  brzo klijaju  i rastu lako. Postoji lista začinskog bilja koje vam može stati na prozor. Među najkorisnijim su : peršun, vlasac, rukola, bosiljak, kopar. Ako  počnete sa sadnjom početkom marta, oni će biti spremni za početak branja do sredine aprila.

Jednostavno, kupite par plastičnih saksija u najbližoj poljoprivrednoj radnji ili čak u nekom tržnom centru, napunite ih zemljom i pospite sjemenom željenog začina. Pritisnite sjeme lagano  rukama i poprskajte  sa odstojalom vodom. Postavite saksiju iznad radijatora na sunčanu stranu stana ili kuće.

Svaki dan prskajte sa vodom i pazite da se zemlja ne osuši. Prve dvije sedmice držite saksije prekrivene sa prozirnom folijom da bi se postigla odgovarajuća temperatura za klijanje sjemena. Pokrov možete skinuti kad niknu male biljčice i rašire se po saksiji. Kada su vaši začini spremni za žetvu,  odsijecite  vrh, ostavljajući krunu da proizvedu još jednu žetvu. Ovi svježi začini  su savršeni za salatu, sendvič, supe, umake i svako drugo jelo.

Suncokret - sjemenka obasjana suncem

Riječ suncokret potiče od grčke 'helianthus' ... "Helios" što znači "sunce" i "anthos 'znači cvijet i to je dio grčke mitologije koja nam daje priču o porijeklu suncokreta ...

 

“Bila jednom jedna  vodena nimfa koja se zvala Cytie koja je bila zaljubljena u  Boga Sunca Apolona (ili Helius). Bila je toliko zaljubljena da je sjedila  na zemlji i gledala gore ka suncu cijeli dan ... ali, Apolon je nikad nije primjetio ...

 

Drugi Bogovi  su se  sažalili na nju i pretvorili je u suncokret ... noge su joj postale suncokretovo  stablo, a njeno lice je postalo cvijet, njena zlatna kosa -  latice.

 

Čak je u obliku suncokreta Cytie nastavila da gleda svoju ljubav i zato lice suncokreta  slijedi put sunca ...”

 

Majka Priroda je stvorila hranljivi energetski paketić u suncokretovim sjemenkama koji je teško porediti sa bilo kojim drugim. Zdrave nezasićene masti, proteini i vlakana, kao i važne hranljive materije poput vitamina E, selen, bakar, cink, folati, željezo  i fitohemikalije dolaze upakovani u ovom malom, a možda i neočekivanom paketu - sjemenki suncokreta.

Postoje mnoge zdravstvene beneficije od sjemena suncokreta.Vitamin E štitit od kardiovaskularnih bolesti, lignani štite od nekih vrsta raka, a holin  igra ulogu u pamćenju i kognitivnim funkcijama. Suncokret također snižava holesterol.

 

Suncokretovo sjeme bi trebalo biti dio bilo koje prehrane, osobito onih ljudi koji su u potrazi za ekonomičnom, lako probavljivom hranom,

Trenutno, sjemenke suncokreta koriste se uglavnom za proizvodnju jestivog ulja.

Web by Pauza